Restaurativna dentalna medicina

Restaurativna dentalna medicina

Karijes se danas smatra najraširenijom infektivnom bolesti kod čovjeka i vrlo su rijetki oni koji se nikad nisu s njim susreli i zbog njega sjedili na stomatološkom stolcu. Sam karijes je zadnji stadij složenog i dugotrajnog procesa koji nastaje međudjelovanjem brojnih čimbenika, a među njima su najvažniji oralna higijena, prehrana i vrijeme.

O količini zubnog plaka odnosno o dostupnim hranjivim tvarima za bakterije ovisi i da li će karijes brze ili sporije napredovati. U najranijim fazama, karijes izgleda kao kredasto bijela zamućena mrlja koja je posljedica gubitka minerala iz cakline. Kada prođe kroz cijelu debljinu cakline i dospije do dentina, napredovanje karijesa se ubrza jer je dentin slabije mineraliziran od cakline i manje otporan na djelovanje kiseline. Ponekad karijes može biti opsežan i razvijen u unutrašnjosti tvrdih zubnih tkiva, a da je pritom šupljina na površini mala i okom nevidljiva.

Posebno je teško uočljiv karijes ispod dodirnih točaka susjednih zubi koji se često otkrije tek u uznapredovaloj fazi. Za dijagnostiku karijesa na ovim mjestima posebno su korisne rendgenske slike. Važno je reći da početni karijes koji je ograničen na caklinu ne boli.  Simptomi se javljaju tek kada karijes prodre u dentin, odnosno kada je oštećenje zuba već relativno veliko. Javlja se bol na toplo, hladno i slatko. Ova bol je kratkotrajna i traje samo za vrijeme trajanja podražaja, a do nje dolazi jer bakterijski toksini podrazuju pulpu (zubni zivac) koja se nalazi u samoj unutrašnjosti svakog zuba. Ako prodiranjem bakterija u pulpu dođe do njenog trajnog oštećenja, bol postaje puno intenzivnija, javlja se spontano, neovisno o nekom podrazaju i često je potrebna hitna intervencija stomatologa.